Ljudsko tijelo je vrlo složena mreža u kojoj su različiti sustavi usko povezani, a nijedan nije toliko blisko povezan kao crijeva i imunološki sustav. Ovaj odnos, duboko usađen u gastrointestinalnom traktu, igra ključnu ulogu u održavanju općeg zdravlja i blagostanja. Pojam zdravlja crijeva proširio se s njegove primarne uloge u sustavu probave na njegov značajan utjecaj na imunološki sustav. Među čimbenicima koji doprinose ovoj značajnoj interakciji, postbiotici su se pojavili kao ključni igrač. Dublje ćemo istražiti vezu između crijevnog i imunološkog sustava, te saznati kako postbiotici mogu poboljšati ovaj vitalni odnos.
Veza između crijeva i imunološkog sustava
Gastrointestinalni trakt dom je kompleksne zajednice mikroorganizama poznate kao crijevna mikrobiota. Mikrobiota se sastoji od bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroba koji koegzistiraju u delikatnoj ravnoteži. Crijevna mikrobiota ključna je za nekoliko funkcija, uključujući probavu, sintezu vitamina i zaštitu od patogena. Međutim, jedna od njezinih najvažnijih uloga je u reguliranju imunološkog sustava.
Crijeva su najveći imunološki organ u tijelu, koji sadrži otprilike 70% imunoloških stanica tijela. Te stanice imunološkog sustava stalno komuniciraju s crijevnom mikrobiotom, učeći razlikovati štetne od bezopasnih organizama. Ova interakcija pomaže imunološkom sustavu da adekvatno reagira na infekcije, istovremeno održavajući toleranciju prema korisnim ili bezopasnim mikrobima. (1)
Crijeva su poput velikog kontrolnog centra koji komunicira s imunološkim sustavom kroz različite kanale, stvarajući ono što se naziva vezom između crijeva i imunološkog sustava. Crijevna mikrobiota ima ključnu ulogu u ovoj vezi, jer ima izravan utjecaj na funkcioniranje imunološkog sustava. Održavanje ravnoteže našeg imunološkog sustava vrlo je važno. On mora se boriti protiv mikroba koji pokušavaju napasti naše tijelo, dok istovremeno sprečava napad na naše vlastite stanice. Dobre bakterije koje žive u našim crijevima izuzetno su važne za održavanje svega pod kontrolom. One igraju veliku ulogu u osiguravanju pravilnog funkcioniranja našeg imunološkog sustava, održavajući nas zdravima. Nedavna znanstvena otkrića potvrdila su da lako može doći do poremećaja ravnoteže imunološkog sustava, ako se ravnoteža bakterija u crijevima poremeti. To dalje može dovesti do problema gdje tijelo počinje napadati samo sebe, kao što je slučaj s autoimunim bolestima. (2)
Da bismo bolje razumjeli ovu vezu, važno je shvatiti osnovne principe ovog sustava i kako on zapravo funkcionira.
Što je imunološki sustav?
Imunološki ili imuni sustav mreža je sastavljena od različitih organa, stanica i proteina u našem tijelu i ima vrlo važnu ulogu. On nas štiti od štetnih tvari, mikroba i promjena stanica koje bi nas mogle učiniti bolesnima. Njegovi glavni zadaci uključuju borbu protiv mikroba koji uzrokuju bolesti poput bakterija, virusa, parazita ili gljivica, te eliminaciju istih. Također, prepoznaje i neutralizira štetne tvari iz naše okoline i bori se protiv promjena u tijelu koje bi mogle dovesti do bolesti, poput tumorskih stanica. Bez imunološkog sustava, ne bismo imali obranu protiv ovih prijetnji, što bi nas činilo ranjivima na sve što dolazi izvana, ili čak na promjene koje se događaju unutar naših tijela.
Mnoge stvari koje tijelo prepoznaje kao nepoznate mogu pokrenuti imunološki sustav. Strane tvari, poznate kao antigeni (poput proteina koji se nalaze na površinama bakterija, gljivica i virusa), vežu se za specifične receptore na imunološkim stanicama. Ova veza pokreće niz reakcija u tijelu. Nakon što tijelo prvi put naiđe na mikroba koji uzrokuje bolest, često zadržava zapis o tom mikrobu kao najbolji način da ga pobijedi. To znači da, ako tijelo ponovo naiđe na taj mikrob, može ga lako prepoznati i početi se boriti mnogo brže protiv njega.
Imunološki sustav dijeli se na dva podsustava: urođeni (nespecifični) imunološki sustav i stečeni (specifični) imunološki sustav, koji zajedno reagiraju na mikrobe ili štetne tvari. Urođeni imunološki sustav djeluje kao opća obrana tijela, koristeći uglavnom stanice kao što su prirodne ubojice za borbu protiv mikroba koji probijaju barijere poput kože ili probavnog sustava. S druge strane, stečeni imunološki sustav stvara antitijela kako bi se borio protiv specifičnih patogena s kojima se tijelo već susrelo. Ovaj sustav također se naziva "stečenim" imunološkim odgovorom, ističući njegovu sposobnost da uči i pamti specifične prijetnje. (3)
Uloga crijevnog mikrobioma u imunitetu
Kada naš imunološki sustav funkcionira dobro, rijetko primjećujemo da radi. Međutim, ako postane kompromitiran, bilo zbog oslabljenja ili suočavanja s neuobičajeno jakim patogenima, razbolimo se. Mikrobi u crijevima igraju značajnu ulogu u omogućavanju pravilnog funkcioniranja našeg imunološkog sustava.
Način na koji naše crijevne bakterije komuniciraju s prirodnim obrambenim sustavima našeg tijela, kako urođenim (nespecifičnim) tako i stečenim (specifičnim) imunološkim sustavima, vrlo je važan za održavanje zdravlja naših crijeva i sprečavanje upala ili upala. Naše crijevne bakterije obavljaju mnogo posla, kao što je razlaganje proteina i kompleksnih šećera, proizvodnja vitamina i stvaranje različitih tvari koje pomažu stanicama koje oblažu naša crijeva da komuniciraju s imunološkim stanicama. Da bi održale stvari u redu, stanice koje oblažu naša crijeva formiraju zaštitnu barijeru, koja odvaja naše crijevne bakterije od imunoloških stanica, te otežava prolazak neželjenih tvari.
Međutim, ako ovaj odnos između naših crijevnih bakterija i zaštitnog imunološkog sustava crijeva ne funkcionira dobro, može doći do povećanja štetnih bakterija koje mogu uništiti ovu zaštitnu barijeru, čineći lakšim pojavu infekcija. Kada je balans dobrih i loših bakterija u našim crijevima poremećen, može doći do poremećaja našeg imunološkog sustava, što dovodi do upale, stresa naših stanica, pa čak i otpornosti na inzulin, što je prethodnik dijabetesa. Tijekom vremena, ako naša crijeva nisu pravilno uravnotežena, postoji veći rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih problema poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, problema s crijevima, autoimunih bolesti, pa čak i nekih vrsta raka. (4)
Balans bakterija u našem crijevnom mikrobiomu možemo poboljšati putem prehrambenih strategija, što može pozitivno utjecati na zdravlje imunološkog sustava. Jedna od strategija koju možemo koristiti da optimiziramo naš crijevni mikrobiom i zdravlje imunološkog sustava su postbiotici.
3 načina na koje postbiotici mogu pomoći
Postbiotici su bioaktivne tvari nastale od probiotskih bakterija tijekom fermentacije probiotika u crijevima. Za razliku od probiotika, koji su živi organizmi, postbiotici mogu ostvariti svoje korisne učinke bez potrebe da prežive neprijateljsko okruženje gastrointestinalnog trakta. To ih čini obećavajućim i učinkovitim načinom modulacije crijevnog mikrobioma i, posredno, imunološkog sustava. Navodimo tri načina na koje postbiotici mogu podržati vezu između crijevnog i imunološkog sustava. (5)
Jačanje integriteta crijevnih barijera
Postbiotici su ključni za održavanje integriteta crijevnih barijera. Ova barijera je prva linija obrane organizma od patogena i štetnih tvari. Jačanjem crijevnih barijera, postbiotici sprječavaju translokaciju štetnih bakterija i toksina u krvotok, čime se smanjuje upala i rizik od bolesti posredovanih imunološkim sustavom. Ovaj učinak direktno podržava imunološki sustav osiguravajući da ne postane preopterećen ili pokrenut nepotrebnim stimulansima, omogućavajući mu učinkovitiji odgovor na stvarne prijetnje.
Modulacija imunoloških odgovora
Postbiotici pomažu u kontroli načina na koji naš imunološki sustav reagira, osiguravajući dobru ravnotežu između signala koji izazivaju upalu i signala koji je smiruju. Oni surađuju s imunološkim stanicama kako bi im pomogli da bolje funkcioniraju i naučili ih da budu tolerantnije. Ova kontrola je vrlo korisna jer sprječava pretjeranu reakciju našeg imunološkog sustava, što može izazvati probleme poput autoimunih bolesti i alergija. Održavanjem ravnoteže imunološkog odgovora, postbiotici se brinu da naše tijelo pravilno reagira na patogene, bez uzrokovanja prekomjerne upale ili štete našim tkivima.
Odbrana od patogena
Postbiotici imaju sposobnost da se bore protiv štetnih bakterija i pomažu u zaštiti našeg tijela od oboljenja. To čine na nekoliko načina. Prvo, stvaranjem posebnih tvari koje zaustavljaju rast štetnih mikroba, a zatim, pojačavanjem imunoloških stanica koje love i eliminiraju ove mikrobe. Također, postbiotici su izuzetni u očuvanju života i rasta dobrih bakterija u crijevima. Ovo ne samo da pomaže u sprečavanju pojave infekcija, već čini naša crijeva boljim mjestom za razvoj prijateljskih bakterija, čime se jača sustav obrane naših crijeva.
Zaključak
Veza između crijeva i imunološkog sustava vrlo je važna za očuvanje zdravlja, a postbiotici su ključni u jačanju ove veze. Postbiotici pomažu u podržavanju integriteta crijevnih barijera, modulaciji imunoloških odgovora i obrani od patogena. Konzumiranje hrane ili uzimanje dodataka prehrani s postbioticima može učiniti naša crijeva i imunološki sustav učinkovitijima u zajedničkom radu, što je ključno za očuvanje našeg zdravlja dugoročno. Znanstvena saznanja o tome kako naše crijevne bakterije funkcioniraju, otkrivaju i koliko postbiotici mogu biti korisni za zdravlje imunološkog sustava, čineći ih vrlo interesantnim područjem u studijama o prehrani.
Izvori
- Vighi, G., Marcucci, F., Sensi, L., Di Cara, G., & Frati, F. (2008). Allergy and the gastrointestinal system. Clinical and experimental immunology, 153 Suppl 1(Suppl 1), 3–6. https://doi.org/10.1111/j.1365-2249.2008.03713.x
- Wu, H. J., & Wu, E. (2012). The role of gut microbiota in immune homeostasis and autoimmunity. Gut microbes, 3(1), 4–14. https://doi.org/10.4161/gmic.19320
- InformedHealth.org [Internet]. Cologne, Germany: Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG); 2006-. How does the immune system work? [Updated 2020 Apr 23]. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279364/
- Yoo, J. Y., Groer, M., Dutra, S. V. O., Sarkar, A., & McSkimming, D. I. (2020). Gut Microbiota and Immune System Interactions. Microorganisms, 8(10), 1587. https://doi.org/10.3390/microorganisms8101587
- Liu, Y., Wang, J., & Wu, C. (2022). Modulation of Gut Microbiota and Immune System by Probiotics, Prebiotics, and Postbiotics. Frontiers in nutrition, 8, 634897. https://doi.org/10.3389/fnut.2021.634897